DISLOKACIJA SIRIŠTA

Teoretski dio  Dijagnostika  Operacija

Prilikom posjeta dr.Glumcu i njegovoj elitnoj ekipi iz Veterinarske ambulante Jug d.o.o iz Čakovca, imao sam priliku prisustvovati kirurškoj repoziciji dislociranog sirišta u lijevu stranu. Obzirom da je ta bolest sve učestalija kod naših mlječnih krava,iskustva veterinarske ekipe dr.Glumca, prezentirat ćemo kroz niz sličica kako bi veterinarima praktičarima olakšali dijagnostiju i terapiju te bolesti.

Dr.Glumac nam je ukratko opisao teoretski dio dislokacije sirišta:

U domaćih preživača (govedo, ovca, koza), sirište je organ identičan jednostavnom želucu ostalih životinja, kako po svojoj građi, tako i po funkciji.Sirište u fiziološkim okolnostima leži na donjoj trbušnoj stijenci s laganim pomakom u desno. U pojedinim slučajevima ono  može promjeniti svoj položaj, pa se izmakne u lijevu ili u desnu stranu. Tada govorimo o lijevostranoj ili desnostranoj dislokaciji sirišta. Oba patološka stanja sporadički su zabilježena u svih preživača, ali u praksi se najčešće javljaju u visokomliječnih krava holštajn-frizijske ili istočno-frizijske pasmine, pa se sve više govori i o genetskoj predispoziciji ovih pasmina spram te bolesti.Obzirom na navedene činjenice, ova bolest i u nas dobiva sve veći značaj na farmama mliječnih goveda. Osim genetske predispozicije za nastanak dislokacije sirišta, razvoju ovog stanja pridonosi i mnoštvo vanjskih čimbenika, kao što su intenzivna stajska ishrana, nagla promjena hrane, prilagodba novonabavljenih životinja na novu okolinu, visoka mliječnost pojedinih grla, te razna opća i organska oboljenja. Bez obzira na karakter pogodovnog čimbenika, svi oni primarno dovode do mlohavosti (atonije) stijenke sirišta, što pogoduje zastoju probave i nakupljanju plina, a kasnije i tekućine u lumenu sirišta. Kako mjehur plina postaje sve veći, tako sirište šireći se postupno izmiče na lijevu ili desnu stranu trbuha. Kod lijevostrane dislokacije, koja je na sreću češća od desnostrane, oboljela životinja ima znatno smanjen i promjenjiv apetit. Bolest se razvija postupno, obično u prvim tjednima nakon telenja, pri čemu životinja mršavi. Obično vlasnik primjeti da krava uopće ne jede koncentrat, dok sijeno donekle jede. Blato je večinom mekše-pastaste konzistencije s povremenim razdobljima djelomičnog ili potpunog začepa. Obzirom da životinja ne uzima dovoljno hrane, često je prisutna i ketoza različitog stupnja, što ponekad može i prikriti pravu sliku bolesti i zavarati veterinara. Desnostrana dislokacija sirišta se razvija znatno rijeđe, bržeg je i dramatičnijeg toka, pračena izrazitim nemirom zbog bolova u trbuhu, pa veoma nalikuje kliničkoj slici neke promjene u položaju crijeva. Za iskusnijeg veterinara praktičara ovu bolest nije teško dijagnosticirati uobičajenim metodama kliničke pretrage, često već i pri prvom pregledu. Jedini pravi pristup liječenju je kirurški zahvat pri kojem se dislocirano sirište isprazni, vrati na svoje mjesto i tu pričvrsti posebnim šavom za trbušnu stijenku, što osigura stvaranje priraslice i nemogučnost ponovnog pomaka sirišta. Svakako treba napomenuti da je uspjeh kirurškog liječenja znatno veći kod lijevostrane nego kod desnostrane dislokacije sirišta. Životinja se nakon operacije relativno brzo potpuno oporavi.

Osvrt na dijagnostiku !
Za pravilnu dijagnozu lijevostrane dislokacije sirišta veoma je važno uzeti dobru anamnezu (prvi znaci javljaju se obično nakon 2-3 tjedna nakon telenja, kad krava prestaje jesti koncentrat, dok još uvijek jede sijeno. Blato je pastaste konzistencije, a veoma često ovo stanje prati i umjerena ketoza  kao posljedica nedovoljnog uzmanja hrane. Česta su poboljšanja koja traju dan-dva, da bi se ponovno javili navedeni simptomi bolesti.)

Najvažnija metoda dijagnostike je za veterinara praktičara auskultacija. Najbolje je auskultirati stetoskopom  s lijeve strane životinje u  zadnjem međurebrenom prostoru na polovici njegove visine ili nešto distalnije. Pri tome treba nekoliko puta lagano kuckati prstom ispod i iznad mjesta auskultacije. Osluškivati ponekad treba i nešto duže vrijeme (10-15 min)

a pri tome se čuje kratka serija od nekoliko šumova nalik na brzo kapanje vode s visine u akustičnoj prostoriji ili šumova koji podsjećaju na pucanje žice na nekom od žičanih glazbala.

Operacija !

Krave operiramo u stoječem stavu u lijevoj paralumbalnoj jami. Operaciono polje pripremamo uobičajenim metodama- brijanje i dezinfekcija.
Koristimo paravertebralnu anesteziju nekim od lokalnih anestetika (2% lidocain ili procain). Rez ide paralelno sa zadnjim rebrom u distalnoj trećini gladne jame, a udaljen je od ruba zadnjeg rebra oko 10 cm. Rez mora biti dovoljno velik da osigura uvlačenje ruke u abdomen i repoziciju sirišta.(barem 15 cm)  Nakon otvaranja trbušne stijenke  rukom provjeravamo veličinu dislociranog sirišta i izvlačimo hvatište omentuma, te ga nekoliko puta dobro prošijemo dvostrukim debljim sterilnim lanenim koncem dugim 70-80 cm uvedenim na  “S “ iglu. Nakon toga debljom iglom s gumenim nastavkom ispuštamo plin iz sirišta, pri čemu se ono znatno smanji. Iza toga operater rukom provlači “S” iglu uz lijevu trbušnu stijenku i ventralno sve do 10-15 cm kranijalno od pupka i na tom mjestu probada trbušnu stijenku. Pomoćnik izvana izvlači iglu i polagano privlači konac, dok operater rukom potiskuje sirište u ventralnom smjeru. Kad je sirište potpuno privučeno do ventralne trbušne stijenke, pomoćnik skida iglu i veže graničnik uz trbušnu stijenku.  (kao graničnik mogu poslužiti razni plosnati predmeti na kojima se nalaze dvije rupe, a veoma dobro posluži plastični poklopac od raznih infuzijskih otopina, kao što to mi koristimo.) Nakon repozicije i fiksacije sirišta za ventralnu trbušnu stijenku slijedi klasično zatvaranje trbušne stijenke na mjestu reza. (peritoneum, mišići, koža.) Životinji 3-4 dana nakon operacije parenteralno apliciramo antibiotike. Kožne šavove, kao i graničnik s ventralne trbušne stijenke uklanjamo 12-14 dana nakon operacije. Životinju treba barem 7-8 dana nakon operacije hraniti samo sijenom po volji, a nakon toga postupno priječi na uobičajenu hranidbu.Velika večina operiranih krava se potpuno oporavlja nakon nekoliko dana (normalizira se apetit, a mliječnost se višestruko poveča.)

Na isti se način može operirati i desnostrana dislokacija sirišta, samo se zahvat izvodi s desne strane. Upozorenje : u ovom slučaju treba operirati čim prije. Dijagnostika i tehnika operacije su gotovo iste, kao i kod lijevostrane dislokacije, samo što u ovom slučaju bolest počinje naglo, dramatičnijeg je toka, čest je količni napadaj, a s desne strane se čuje jako bučkanje prilikom protresanja desne paralumbalne jame, što je teško razlučiti od torzije cekuma. Uspjeh operacije desnostrane dislokacije sirišta je daleko manji u odnosu na operaciju njegove lijevostrane dislokacije.

Gospodin Herak Dragutin iz Ivanovca kraj Čakovca, primjetio je da njegova kravica Šeka, stara 28 mjeseci, holštajnfrizijske pasmine, neposredno nakon telenja slabije jede, pogotovo smjesu i izrazito mršavi sa obiljem ketona u mokraći. Obzirom da gospodin Herak ima dugo i bogato stočarsko iskustvo, ekipa iz Veterinarske ambulante Jug d.o.o., odlučili su pregledati kravicu. Već nakon djelomičnog kliničkog pregleda bilo im je jasno o ćemu se radi. Lijeva dislokacija sirišta sa posljedičnom ketozom i inapetencijom. Nakon kratkih konzultacija dogovorena je u suglasnosti sa gospodinom Herakom operacija kao metoda izbora.

Srećom, imali smo hitni poziv na mobitel, inaće bi fešta potrajala do dugo u noć.

Supruga dr.Glumca,gospođa Nada je veterinar i to je jedna od uspomena studentskih dana.

Na kraju napornog dana bilo je teško otići iz tako lijepog i veselog društva.Na odlasku dr.Pajki mi je poklonio "demižonku" vina i mogu vam reći, dobro vino i dobar veterinar uvijek idu zajedno.